HNB: BDP bi u trećem tromjesečju mogao ubrzati na 2,8 posto. Industrija vodi

Nakon najsporijeg rasta od koronakrize u drugom tromjesečju, Hrvatska narodna banka šalje oprezno bolju poruku. Prema modelu brze procjene, realni BDP u trećem tromjesečju 2026. mogao bi porasti 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini ubrzati na 2,8 posto. U drugom tromjesečju godišnja stopa bila je 1,7 posto. Brojke nisu euforija. Ali nisu ni stagnacija.

DZS je krajem kolovoza objavio da je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 1,7 posto godišnje. To je bio 22. kvartal zaredom s rastom, ali najsporiji od kraja 2020. HNB sada kaže da visokofrekventni pokazatelji za ljeto upućuju na znatno ubrzanje.

Što vuče procjenu prema gore

Industrija je u srpnju porasla 3,9 posto u odnosu na lipanj i 6,8 posto u odnosu na prosjek drugog tromjesečja. Rast je širok: intermedijarni proizvodi, energija, kapitalni proizvodi. Realni promet u trgovini na malo u srpnju porastao je 1,4 posto u odnosu na svibanj i 1,7 posto u odnosu na prosjek prethodnog kvartala.

Turizam u srpnju i kolovozu bilježi blagi rast dolazaka (0,8 posto) i noćenja (0,3 posto) na godišnjoj razini. Financijski podaci fiskalizacije ukazuju na rast potrošnje u djelatnostima vezanima uz turizam. Anketni pokazatelji: poslovni optimizam jača, a pouzdanje potrošača nakon jakog pada u drugom tromjesečju potpuno se oporavilo. Svi su iznad dugoročnih prosjeka.

Što i dalje steže Hrvatsku

HNB upozorava da se brza procjena temelji na ograničenom skupu podataka, većinom do srpnja. To nije konačna bilanca. Uz to, poslovni optimizam u većini djelatnosti još je ispod razina prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku krajem veljače. Rat, sankcije, Hormuz i cijene energije nisu nestali iz računa kućanstava.

Hrvatska osjeća vanjske šokove brzo: gorivo, plin, uvozna inflacija, turistička nervoza. Zato 2,8 posto nije poziv na opuštanje. To je signal da domaća aktivnost može ubrzati ako se vanjski rizik ne pogorša.

Što to znači za građane

Rast BDP-a sam po sebi ne puni frižider. Ali brža industrija i trgovina znače više smjena, više narudžbi i više prostora za plaće. Turizam koji drži glavu iznad vode znači da jadranski lanac opskrbe nije puknuo. Oporavak pouzdanja potrošača znači da ljudi ponovno planiraju potrošnju umjesto da samo gledaju cijenu litre goriva.

Politika mora čitati brojke bez iluzija. Hrvatska treba industriju, ne samo sezonski promet. Treba energetsku sigurnost, ne ovisnost o svakom zatvaranju tjesnaca. I treba jasnu poruku da rast nije izgovor za nove namete dok kućanstva još broje eure na pumpi.

Oprezan zaključak

HNB-ova procjena od 2,8 posto godišnje u trećem tromjesečju bolja je vijest od 1,7 posto u drugom. Industrija i potrošnja daju temelj. Bliski istok i energija ostaju kockica koja može srušiti toranj. Za Narodne Reportere poruka je jednostavna: Hrvatska može ubrzati, ali samo ako država ne zaboravi da suveraena ekonomija počinje kod energije, granice i industrije, ne kod deklaracija.

Rast bez suverenosti ostaje krhak

Hrvatska može ispisati lijepe tromjesečne stope, a opet ostati ranjiva na svaki udar po energiji i logistici. Hormuz, plin i cijena litre na pumpi nisu fusnota uz HNB-ov bilten. To je svakodnevni porez na kućni budžet. Zato rast od 2,8 posto vrijedi samo ako ga prati politika koja jača domaću proizvodnju i smanjuje ovisnost.

Industrija koja raste u srpnju treba stabilnu struju, predvidive namete i radnu snagu koja ostaje u zemlji. Turizam koji drži ljeto treba sigurnost i infrastrukturu, ne eksperimente koji plaše i domaće i goste. Trgovina treba potrošača koji nije uništen cijenama.

Narodni Reporteri zato čitaju HNB-ovu procjenu kao priliku, ne kao diploma. Brojka je bolja. Temelj ostaje isti: suverena Hrvatska gradi rast na energiji, granici i industriji, ne na nadi da će vanjski šokovi sami stati.