UDARNO
HRVATSKA

Jastrebarsko: pod parcelom za školu 12.000 m³ zatrpanog otpada. 560 učenika čeka

Na zemljištu darovanom za novu osnovnu školu u Jastrebarskom geomehanika je otkrila ilegalno zatrpano odlagalište. Otpad na oko 6000 m², do tri metra dubine, oko 12.000 kubika. Županija čeka Ministarstvo okoliša.

Redakcija· 15. ruj 2026. u 01:25· 👁 187
Jastrebarsko: pod parcelom za školu 12.000 m³ zatrpanog otpada. 560 učenika čeka
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Nova škola za 560 učenika u Jastrebarskom trebala je biti priča o jednosmjenskoj nastavi i dvorani. Umjesto toga, bušilice su naišle na smeće. Geomehanička istraživanja na parceli darovanoj Zagrebačkoj županiji otkrila su ilegalno zatrpano odlagalište. Procjena: oko 6000 četvornih metara zahvaćenog tla i približno 12.000 kubičnih metara otpada. Djeca još čekaju, a institucije traže tko smije što zakopati, a što iskopati.

Parcela ima gotovo 18.800 četvornih metara. Grad Jastrebarsko darovao ju je županiji 2022. za školu i sportsku dvoranu. Vrijednost zemljišta tada je procijenjena na 664.000 eura. Danas su tu parkiralište i sajmište. Sutra je trebala biti škola. Ispod površine ispalo je nešto treće.

Što je pronađeno pod zemljom

Stare karte pokazuju da je 1968. na tom prostoru bilo evidentirano jezero. Teren je kasnije nasut i poravnat. Bušenjem je utvrđeno da se otpad nalazi na dubinama od otprilike 0,7 do tri metra. U slojevima: komunalni i krupni otpad, staklo, plastika, lim, odjeća, cijevi, građevinski otpad. Stručnjaci ne isključuju da se smeće proteže i na susjedne parcele.

To nije sitni „građevinski šut“ uz rub. To je volumen koji se mjeri kamionima. 12.000 kubika znači ozbiljnu sanaciju, trošak i vremenski zastoj. I znači pitanje koje Hrvatska previše često postavlja prekasno: tko je to zakopao i zašto nitko nije znao dok nije krenula škola.

Dva pristupa sanaciji

Geotehnički studio angažiran od Županije preporučio je evidentiranje, uklanjanje i sanaciju prije gradnje. Grad je zatim angažirao IPZ Uniprojekt TERRA. Njihova procjena ide drugačije: sanacija paralelno s gradnjom, uz uklanjanje otpada na zonama temelja i prometa, te tehnička rekultivacija ostatka.

Zagrebačka županija ne želi odluku bez jasnih uputa. Ministarstvo znanosti upozorilo je da se moraju poštovati propisi zaštite okoliša. Dokumentacija je otišla Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Od njih se traži odgovor: smije li se tu graditi škola, pod kojim uvjetima i kako sanirati da zdravlje učenika i zaposlenika ne bude igra na sreću.

Širi kontekst: Hrvatska i zakopani računi

Jastrebarsko nije izolirani kuriozitet. Hrvatska godinama živi s ilegalnim odlagalištima, baliranom plastikom i hitnim premještanjima otpada iz jedne županije u drugu. Kad se smeće nađe pod školom, više nije riječ o apstraktnom „gospodarenju“. Riječ je o djeci, roditeljima i povjerenju da država zna što je pod nogama buduće učionice.

Projekt je dio većeg ciklusa Zagrebačke županije: 27 školskih projekata ukupno oko 150 milijuna eura, od čega 117 milijuna bespovratno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Novac postoji. Problem je tlo. A tlo ne laže.

Što građani smiju tražiti

Prvo, potpunu transparentnost analize: što je točno u slojevima, ima li opasnih tvari, koliko duboko ide onečišćenje. Drugo, jasnu odluku tko plaća sanaciju. Treće, rokove koji neće školu držati u limbu dok se institucije dopisuju.

Djeca u Jastrebarskom ne smiju postati taoci zatrpanog otpada iz prošlih desetljeća. Ako država zna graditi škole iz europskih fondova, mora znati i iskopati smeće prije nego što se postavi prva klupa. Inače ćemo i dalje otkrivati Hrvatsku bušenjem, umjesto planiranjem.

Odgovornost prije prve klupe

Roditelji u Jastrebarskom imaju pravo na jednostavna pitanja. Je li tlo čisto? Tko plaća iskop? Kad kreće nastava u novoj zgradi? Dok institucije šalju dopise, djeca ostaju u starom ritmu smjena. Europski novac za škole ima smisla samo ako se ne troši na improvisaciju iznad starog smeća.

Hrvatska već plaća cijenu lošeg gospodarenja otpadom od Like do Istre. Jastrebarsko pokazuje da problem nije samo „divlje deponije u šumi“. Problem je i naslijeđe ispod građevinskih parcela koje država bira za djecu. Bez katastra rizika i bez kazni za one koji su zatrpavali, priča će se ponavljati.

Zato ova vijest nije lokalna crna kronika. To je test sposobnosti županije i ministarstava da stave zdravlje učenika ispred žurbe za fondovima. Škola se gradi za generacije. Smeće se ispod nje ne smije ostaviti kao tajna iz 1968.

Izvor: zagreb24.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE