Zlatni rez 42: što je film Lordana Zafranovića i zašto izaziva bijes prije premijere

Film Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42: Djeca Kozare“ otvara u petak 53. FEST u Beogradu. Nitko ga još nije vidio, a već se oko njega lome koplja. Evo što o njemu pouzdano znamo i zašto je reakcija u Hrvatskoj tako oštra.

O ČEMU JE RIJEČ

Radnja je smještena u ljeto 1942., u vrijeme ofenzive na Kozari i sustava logora Jasenovac. Prema pisanju Maxportala, film prati civile i djecu s Kozare koja su odvedena iz domova i rasuta po logorima, prihvatilištima i udomiteljskim obiteljima. Priča je ispričana iz vizure troje djece, dva brata i djevojčice, navodi Express.

Prema opisu na stranici FEST-a, koji prenosi Jutarnji list, redatelj u filmu istražuje „anatomiju zla“. Trajanje je 249 minuta. Glazbu potpisuje Željko Joksimović. Maxportal piše o dvodijelnom filmu, a Express spominje i seriju od sedam epizoda.

TKO GLUMI

Glumačka podjela je regionalna. Express piše o 180 glumaca, FEST i Kurir govore o više od stotinu glumaca i preko 60 filmskih profesionalaca. Hrvatski glumci u filmu su Rene Bitorajac, Milivoj Beader, Leon Lučev, Bojan Navojec, Hana Hegedušić i Vilim Matula. Iz Srbije dolaze, među ostalima, Milan Marić, Aleksej Bjelogrlić, Milica Stanković, Vuk Trnavac i Anica Dobra. Specijalni gost je Predrag Miki Manojlović.

Bitorajac je za Maxportal rekao da Luburića nije želio igrati ni kao „heroja“ ni kao karikaturalno čudovište, nego kao čovjeka koji zlodjela čini uvjeren u ono što radi. Lučev je za Express opisao film kao priču o tome što se dogodi kad se u ideologiji probije ljudskost.

Službena najava filma na YouTube kanalu TS Media. Otvori na YouTubeu.

NOVAC IZ SRBIJE I REPUBLIKE SRPSKE

Prvi razlog bijesa je financiranje. Prema Jutarnjem listu, Filmski centar Srbije odobrio je 255 tisuća eura. Zafranović kaže: „Ovo što sam dobio od FCS-a nekih je 10 posto od financija potrebnih za film“. Isti tekst podsjeća da se 2020. obratio HAVC-u i da je njegov projekt, kako piše Jutarnji, odbačen.

Vlada Republike Srpske 25. ožujka 2021. zadužila je dva ministarstva da po zahtjevu banjalučkog Netfilma osiguraju 200.000 KM iz proračuna. Srpskainfo prenosi i službeno obrazloženje: film će ispričati „tragičnu priču o genocidu počinjenom od Nezavisne Države Hrvatske“.

PLAKAT KOJI JE PODIGAO TENZIJE

Drugi je plakat. Večernji list je 9. rujna objavio da je središnji vizual kampanje arhivska fotografija obitelji Ivičević iz Drvenika u izbjegličkom kampu El Shatt 1944. Fotografija je objavljena na naslovnici monografije Velimira Urlića „Makarski primorci u zbjegu“ (Gradski muzej Makarska, 2003.). Na slici je, prema Večernjem, grafički dodana bodljikava žica.

Express je zabilježio da se „pravi plakat“ još radi.

ŠTO SU REKLI POLITIČARI I REDATELJ

Marko Romić, glavni tajnik predsjednika Republike Srpske, rekao je za RTRS da je film „prvoklasno umjetničko djelo“, da prikazivanje stradanja „nije usmjereno protiv bilo kog naroda“ i da pokroviteljstvo predsjednika Srpske izražava institucionalnu odgovornost. Istom je prilikom izrazio zabrinutost zbog pojava u Hrvatskoj koje, kako kaže, podsjećaju na slike iz 1941., uz uvjerenje da to neće biti izbor Hrvatske.

Pomoćnica ministra kulture Republike Srpske Tanja Đaković poručila je: „Moramo se baviti temom stradanja srpskog naroda i njegovati kulturu sjećanja“. Prenosi Jutarnji.

Sam Zafranović je 2024. rekao da govori o „svom narodu koji je u jednom trenutku napravio užasno zlo“ te: „Dok netko ne klekne u Jasenovcu u ime hrvatske države, nema oprosta“. Dodao je da želi da se s njega skine etiketa „antihrvata“. Citate je objavio Jutarnji list.

ŠTO SE ZAPRAVO ZNA, A ŠTO NE

Film nitko izvan produkcije nije gledao. To ističu i srpski mediji: kako piše portal Srpske novine: „film još niko nije video, a o njemu se već sudi“. Kritike u hrvatskim medijima uglavnom su usmjerene na financiranje, na plakat i na redatelja, piše Danas. Ocjena samog filma ostaje za nakon premijere.

O reakcijama na glumce, o Bitorajčevoj izjavi i o pozivima na bojkot pišemo u zasebnom tekstu. Stav NR-a o tome kako film izgleda iz perspektive njegove promocije objavljen je kao komentar.