DOCUMENTA STALA UZ MARŠAVELSKOG: KAŽE DA SMIJE SAVJETOVATI STUDENTE U SRBIJI

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću danas je stala uz Aleksandra Maršavelskog. U priopćenju objavljenom u nedjelju kažu da kao građanin ima pravo slobodno iznositi svoja mišljenja, sudjelovati u javnoj raspravi i političkim procesima te svoje znanje i iskustvo stavljati na raspolaganje drugima, uključujući građanima i društvenim pokretima u susjednim državama.

To je njihova rečenica. Činjenica ostaje tvrđa od nje. Čovjek koji je sjedio u tijelu koje nadzire hrvatske sigurnosno-obavještajne agencije pod lažnim imenom politički je savjetovao studentski pokret u Srbiji.

Sloboda govora kao kišobran

Documenta tvrdi da je Maršavelskovo političko djelovanje načelno zaštićeno člankom 38. Ustava Republike Hrvatske i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ti članci jamče slobodu izražavanja, uključujući širenje političkih ideja i mišljenja preko državnih granica.

Eventualna ograničenja, kažu, moraju biti zakonom propisana, nužna i razmjerna. Odgovornost za moguće povrede posebnih zakonskih obveza mora se utvrđivati zasebno, na temelju konkretnih činjenica.

Drugim riječima, Documenta preko slučaja prvo prebacuje kišobran ljudskih prava. Tek onda spominje funkciju zbog koje je ova priča uopće postala priča.

Nije predavao, nego je radio politiku

Maršavelski je pod pseudonimom „Prijatelj studenata“ u srbijanskom listu Danas objavljivao pisma. U njima nije ostao na stručnim razmatranjima. Iznosio je i konkretne političke prijedloge. To ne tvrde samo njegovi kritičari. To u vlastitom priopćenju piše i Documenta.

„Njegovo djelovanje stoga ne treba prikazivati isključivo kao prijenos akademskog znanja. Riječ je i o političkom angažmanu koji podliježe legitimnoj javnoj raspravi i kritici, ali ne postaje nedopušten samo zbog svojeg sadržaja, prekograničnog karaktera ili korištenja pseudonima“, stoji u priopćenju.

Dakle i oni koji ga danas brane priznaju da nije bio samo profesor koji dijeli znanje. Radio je politiku. Radio ju je pod tuđim imenom. Radio ju je studentima u Srbiji.

Nadzor nad obavještajcima i savjeti preko granice

U ocjeni ovog slučaja, piše Documenta, ne može se zaobići činjenica da je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Riječ je o tijelu čiji članovi imaju posebne zakonske obveze i odgovornost prema Hrvatskom saboru.

Legitimno je, kažu, postaviti pitanje spojivosti njegova političkog angažmana s odgovornostima koje je preuzeo članstvom u Vijeću, kao i mogućih sigurnosnih rizika. Njegova ostavka ta pitanja ne briše.

Onda dolazi rečenica koju će njegovi branitelji ponavljati. Iz same činjenice da je politički savjetovao studente u Srbiji, tvrdi Documenta, ne proizlazi zaključak da je povrijedio zakon, zloupotrijebio svoj položaj ili ugrozio nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Takve ocjene, poručuju, zahtijevaju konkretne činjenice i postupanje nadležnih institucija.

Nitko u tom tekstu ne dokazuje da je prekršio zakon. Nitko istodobno ne može pomesti pod tepih ono što je javno: član tijela koje nadzire hrvatske obavještajne službe tajno je, pod lažnim imenom, politički savjetovao pokret u susjednoj državi.

Fakultet se ogradio

Maršavelski je profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Na članstvo u Vijeću podnio je ostavku. Uprava Fakulteta ogradila se od njegovih aktivnosti povezanih s političkim organiziranjem studentskog pokreta u Srbiji.

Documenta kaže da Fakultet ima pravo utvrditi jesu li privatne aktivnosti Maršavelskoga bile odvojene od djelovanja Fakulteta i njegovih profesionalnih obveza. Pritom se, dodaju, moraju poštovati ustavna jamstva slobode izražavanja i znanstvenog stvaralaštva, kako se političko neslaganje ne bi pretvorilo u osnovu za institucionalno sankcioniranje.

To je pažljivo složena rečenica. Fakultet smije pitati, ali ne smije, po njihovu čitanju, pretvoriti politički spor u kaznu.

Diskvalifikacije i poziv na raspravu

Documentu zabrinjavaju osobne diskvalifikacije, političko etiketiranje i javni pritisci koji ne pridonose utvrđivanju činjenica. Smatraju neprihvatljivim da se legitimna pitanja o odgovornosti pretvaraju u povod za javnu diskreditaciju pojedinca. Jednako tako, kažu, bilo bi neprihvatljivo pozivanjem na temeljne slobode unaprijed isključiti mogućnost ispitivanja odgovornosti povezane s javnom funkcijom.

Podrška Maršavelskom, ističu, ne znači bezuvjetno prihvaćanje njegovih političkih procjena, načina djelovanja ili naknadnih tumačenja vlastite uloge. Političke dužnosnike, akademske institucije i medije pozvali su na odgovornu javnu raspravu.

Priopćenje je potpisala Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Ne imenovani pojedinac.

Rasprava koju traže počinje pitanjem koje su i sami otvorili, pa ga odmah pokušali zatvoriti kišobranom slobode govora. Kako netko sjedi u tijelu koje nadzire hrvatske obavještajne službe i istodobno, pod tuđim imenom, politički savjetuje pokret u Srbiji?