Emily Wilson dala prvi prijevod Odiseje iz pera žene u dva i pol tisućljeća
Kolumnist Boris Beck piše o tradiciji strogog pristupa klasičnim djelima poput Biblije i Homerovih epova te o prevratničkom prijevodu Odiseje prevoditeljice Emily Wilson, aktualnom uoči najavljene Nolanove ekranizacije.

U svojoj kolumni za Večernji list publicist i kritičar Boris Beck osvrnuo se na tradiciju strogog, "zaključanog" pristupa klasičnim djelima - onu koja, kako piše, jednako pogađa i Bibliju i Homerove epove. Prema njegovim riječima, klaustrofobična prevoditeljska tradicija jaka je i u hrvatskim biblijskim prijevodima, zbog čega ne čudi što se i kod nas povremeno vode rasprave o pristupu prijevodu, slično kao što se u svijetu raspravljalo o prijevodu Emily Wilson.
Podržavate li LGBT sobu u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba?
Učitavanje ankete…
Neformalna anketa čitatelja.
Pitanje je hipotetsko: muzej navodi da odluka o posebnoj sobi nije donesena.
Beck podsjeća da nema prikladnije priče za ljetne mjesece od Odiseje, pogotovo kada je umješno ispričana - a upravo je to, ističe, ponovno pokazao redatelj Christopher Nolan, poznat po filmovima "Dunkirk" i "Oppenheimer", najavivši svoju ekranizaciju ovog klasika. Dramatična plovidba, egzotične destinacije, opasnosti i avanture, fatalne žene, bogovi i čudovišta te konačan povratak domu, prema Becku, čine Odiseju jednom od najvećih priča čovječanstva.
No, kako naglašava kolumnist, iza tog senzacionalnog filmskog materijala stoji i jedna žena - 55-godišnja Emily Wilson. Magistrirala je na Oxfordu, a doktorirala na Yaleu, da bi 2017. godine, nakon šest godina rada, svijetu predstavila prevratnički prijevod Odiseje. Riječ je o prvom prijevodu tog epa koji je u posljednja dva i pol tisućljeća napravila žena.
Beckova kolumna otvara pitanje koliko su prijevodi velikih, kanonskih djela - bilo da je riječ o Bibliji ili antičkim epovima - opterećeni ustaljenim, generacijama nepromijenjenim prevoditeljskim navikama. Upravo su noviji pokušaji poput Wilsoničinog, prema kolumnistu, prilika da se klasična djela iznova otvore modernom čitatelju, bez gubitka njihove izvorne snage i dramatičnosti.
Tema je zanimljiva i u hrvatskom kontekstu, gdje je pitanje suvremenih, pristupačnijih prijevoda temeljnih tekstova - od Biblije do antičkih klasika - dugo prisutno u kulturnoj javnosti. Rasprave poput one koju pokreće Beck podsjećaju da čitatelji zaslužuju prijevode koji ne zaključavaju velika djela iza suhoparnog jezika, nego im otvaraju vrata novim generacijama čitatelja.
Komentari
IBAN: HR21 2402 0061 1013 3532 2 · poziv na broj: 99
Revolut: revolut.me/narodnireporteri

