UDARNO
SVIJET

Emily Wilson dala prvi prijevod Odiseje iz pera žene u dva i pol tisućljeća

Kolumnist Boris Beck piše o tradiciji strogog pristupa klasičnim djelima poput Biblije i Homerovih epova te o prevratničkom prijevodu Odiseje prevoditeljice Emily Wilson, aktualnom uoči najavljene Nolanove ekranizacije.

Redakcija· 7. kol 2026. u 12:31· 👁 77
Emily Wilson dala prvi prijevod Odiseje iz pera žene u dva i pol tisućljeća
AI ilustracija · Narodni Reporteri

U svojoj kolumni za Večernji list publicist i kritičar Boris Beck osvrnuo se na tradiciju strogog, "zaključanog" pristupa klasičnim djelima - onu koja, kako piše, jednako pogađa i Bibliju i Homerove epove. Prema njegovim riječima, klaustrofobična prevoditeljska tradicija jaka je i u hrvatskim biblijskim prijevodima, zbog čega ne čudi što se i kod nas povremeno vode rasprave o pristupu prijevodu, slično kao što se u svijetu raspravljalo o prijevodu Emily Wilson.

Beck podsjeća da nema prikladnije priče za ljetne mjesece od Odiseje, pogotovo kada je umješno ispričana - a upravo je to, ističe, ponovno pokazao redatelj Christopher Nolan, poznat po filmovima "Dunkirk" i "Oppenheimer", najavivši svoju ekranizaciju ovog klasika. Dramatična plovidba, egzotične destinacije, opasnosti i avanture, fatalne žene, bogovi i čudovišta te konačan povratak domu, prema Becku, čine Odiseju jednom od najvećih priča čovječanstva.

No, kako naglašava kolumnist, iza tog senzacionalnog filmskog materijala stoji i jedna žena - 55-godišnja Emily Wilson. Magistrirala je na Oxfordu, a doktorirala na Yaleu, da bi 2017. godine, nakon šest godina rada, svijetu predstavila prevratnički prijevod Odiseje. Riječ je o prvom prijevodu tog epa koji je u posljednja dva i pol tisućljeća napravila žena.

Beckova kolumna otvara pitanje koliko su prijevodi velikih, kanonskih djela - bilo da je riječ o Bibliji ili antičkim epovima - opterećeni ustaljenim, generacijama nepromijenjenim prevoditeljskim navikama. Upravo su noviji pokušaji poput Wilsoničinog, prema kolumnistu, prilika da se klasična djela iznova otvore modernom čitatelju, bez gubitka njihove izvorne snage i dramatičnosti.

Tema je zanimljiva i u hrvatskom kontekstu, gdje je pitanje suvremenih, pristupačnijih prijevoda temeljnih tekstova - od Biblije do antičkih klasika - dugo prisutno u kulturnoj javnosti. Rasprave poput one koju pokreće Beck podsjećaju da čitatelji zaslužuju prijevode koji ne zaključavaju velika djela iza suhoparnog jezika, nego im otvaraju vrata novim generacijama čitatelja.

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE