Zelena akcija protiv Tomaševića: „Nećemo dopustiti spalionicu“, a on je nekad bio njihov predsjednik

Udruga Zelena akcija u petak, 18. rujna, poručila je da neće dopustiti izgradnju energane, odnosno spalionice koju planira zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, i da će se protiv tog postrojenja boriti svim građanskim i pravnim sredstvima. Priopćenje donosi narod.hr. Riječ nije samo o dimnjaku. Riječ je o imenu: Tomašević je godinama bio na čelu upravo te udruge.

„Građani Zagreba su zaustavili spalionicu koju je silno pokušavao nametnuti gradonačelnik Bandić. Nećemo dopustiti ni izgradnju spalionice koju planira gradonačelnik Tomašević“, stoji u priopćenju Zelene akcije. Gradonačelnik je u srijedu ponovio da studija pokazuje isplativost vlastite energane i da je jedino pitanje lokacija. Zelena akcija odgovara da je studija manjkava jer gleda samo spaljivanje u ili izvan Zagreba, a ignorira bolja tehnološka rješenja.

Od aktivista do gradonačelnika: isti projekt, druga fotelja

Zagreb je već jednom zaustavio spalionicu u Bandićevo doba. Tada su zeleni i građanske inicijative bili na istoj strani barikade. Danas ista udruga tvrdi da Tomašević „dezinformira javnost lažnim tezama da moderna spalionica nema negativan utjecaj na okoliš“ i da studija služi kao paravan za iduće korake prema izgradnji.

To je klasična Možemo priča: dok su u oporbi, dimnjak je zločin. Kad preuzmu vlast, dimnjak postaje „energana“ i „isplativa investicija“. Ime se uljepša, lokacija ostaje otvorena, a građani opet trebaju vjerovati da će ovaj put biti drugačije. Zelena akcija sada kaže da neće. Gradonačelnik kaže da će. Zagreb gleda tko će popustiti.

Što zeleni tvrde o štetnosti

Udruga ističe da se spalionice u javnosti uljepšano zovu energanama kako bi se sakrila štetnost i naglasila navodna energetska učinkovitost. Tvrde da je spaljivanje najskuplji način obrade otpada, da u zrak ide spojeve štetne za zdravlje i goleme količine stakleničkih plinova, te da problem otpada ne nestaje nego se pretvara u toksičan pepeo i filtere koji su opasni otpad.

Zbrinjavanje takvog otpada, poručuju, često završava na ilegalnim deponijima kakvih Hrvatska ionako ima na pretek. Upozoravaju i na „spalioničarski lobi“ koji hvali europske primjere, a prešućuje prekoračenja emisija. To su teške optužbe. Grad ih mora demantirati brojkama, ne sloganima o zelenom prijelazu.

Tužba za Resnik i 130 tisuća tona

Zelena akcija podsjeća da je podnijela tužbu protiv Studije utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, u sklopu kojeg bi se otpad pripremao za spaljivanje. Kažu da u studiji nisu analizirana bolja rješenja od spaljivanja, niti utjecaj spaljivanja više od 130.000 tona otpada na okoliš. Poručuju da je neprihvatljivo da Grad nastavlja projekt dok ta pitanja vise u zraku.

To je točka u kojoj se politika pretvara u papire. Ako sud prihvati njihove navode, projekt staje ili se vraća na početak. Ako Grad dobije, Možemo će dobiti alibi za idući korak. U međuvremenu Zagreb i dalje ima problem otpada, računa i povjerenja.

Možemo između štrajka, čaša i dimnjaka

Isti tjedan sindikati Zagrebačkog holdinga i ZET-a najavljuju štrajk, a Možemo u Skupštini gura priču o višekratnim čašama. Sada bivša kuća Tomaševićeva aktivizma ustaje protiv njegove energane. Gradonačelnik je u škripcu između sindikata, zelenih i birača koji su ga birali upravo zbog priče o drugačijem gradu.

Narodni Reporteri ne brane spaljivanje ni romantičarski „nulti otpad“. Tražimo odgovor na jednostavno pitanje: zašto je projekt koji je bio neprihvatljiv pod Bandićem odjednom prihvatljiv pod Možemo, samo s drugim nazivom? Dok Zelena akcija kaže „nećemo dopustiti“, a gradonačelnik traži lokaciju, Zagreb zaslužuje jasne brojke, lokaciju i zdravstvene procjene, a ne marketing o energanama.

Što Zagreb treba čuti bez spinova

Gradonačelnik može govoriti o isplativosti. Zelena akcija može govoriti o emisijama. Građani trebaju lokaciju, kapacitet u tonama, procjenu utjecaja na zdravlje i jasan odgovor zašto je alternativna tehnologija odbačena. Bez toga svaka „energana“ ostaje marketinški naziv za spalionicu.

Možemo je došao na vlast s pričom o transparentnosti i zelenoj politici. Sukob s vlastitom bivšom udrugom pokazuje koliko je ta priča tanka kad dođe red na konkretan projekt od 130.000 tona. Zagreb zaslužuje odluku utemeljenu na brojkama, ne na rebrendingu dimnjaka.