Trump se nada kraju rata protiv Irana i sastanku sa zemljama Zaljeva u New Yorku

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu, 16. rujna 2026., da se nada kraju rata protiv Irana, dok je Axios izvijestio da bi se idući tjedan na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku trebao sastati s čelnicima zemalja Perzijskog zaljeva. Rat je ušao u sedmi mjesec, a počeo je 28. veljače kada su SAD i Izrael napali Iran, a Teheran odgovorio. Za Hrvatsku i Europu to i dalje znači skuplje gorivo na crpkama.

„Pa, nadamo se da smo pri kraju rata“, rekao je Trump novinarima. O Iranu je dodao: „Žele postići dogovor. Vidjet ćemo kako će to ispasti.“ Trump je također ustvrdio da je iz Irana dobio poruku „izravno“, ne iznoseći pojedinosti. State Department i Bijela kuća nisu odgovorili Reutersu na zahtjeve za komentar o najavljenom sastanku s GCC-om.

Što Axios piše o sastanku u New Yorku

Axios je u srijedu navečer izvijestio, pozivajući se na neimenovane izvore, da bi se Trumpov sastanak s čelnicima ili ministrima vanjskih poslova zemalja članica Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva (GCC) trebao usredotočiti na američke planove za strategiju nakon rata. Riječ je o Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.

Takav sastanak na marginama Opće skupštine UN-a signalizira da Washington pokušava oblikovati regionalni okvir dok rat još traje. Zemlje Zaljeva bile su izravno pogođene iranskim odgovorom na američko-izraelski napad jer na njihovu teritoriju stoje američke baze. Svaki novi krug napada ili pregovora utječe na cijene nafte i plina, a time i na inflaciju u Europi.

Tko je započeo rat i tko plaća račun

Rat je počeo 28. veljače 2026. kada su SAD i Izrael napali Iran. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i na zemlje Perzijskog zaljeva u kojima su smještene američke baze. U američko-izraelskim napadima na Iran i izraelskim napadima na Libanon poginule su tisuće ljudi, a milijuni su raseljeni. To su činjenice koje zapadni izvori, uključujući Reuters, više ne skrivaju.

Trump je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih sposobnosti. Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranija miroljubive prirode. SAD posjeduje nuklearno oružje, što Reuters izričito podsjeća. U javnom narativu često se Iran prikazuje kao agresor, iako je prvi udar došao iz Washingtona i Jeruzalema. Za suverenističku perspektivu to je ključna razlika: napadnuta je država koja nije imala atomsku bombu, dok napadači nuklearno oružje već posjeduju.

Nafta, midterm izbori i hrvatske crpke

Rast cijena nafte i plina zbog američko-izraelskog rata protiv Irana postao je važno pitanje za Trumpovu republikansku stranku uoči izbora za Kongres u studenome. Ankete pokazuju da republikanci imaju problema zadržati većinu u Zastupničkom domu. Skuplja energija pada na birače, a isto vrijedi i za Europu.

Hrvatski građani ne glasaju na američkim midtermima, ali plaćaju posljedice geopolitičkih avantura na crpkama. Sedmi mjesec rata znači sedam mjeseci rizika za opskrbu i cijene. Trumpova poruka o skorom kraju i mogućem dogovoru stoga nije samo diplomatska fraza. Ako dođe do primirja ili sporazuma, tržišta će reagirati. Ako pregovori propadnu, pritisak na cijene ostaje.

Što pratiti idući tjedan

Ključni događaj bit će Trumpov sastanak s GCC čelnicima u New Yorku. Treba pratiti tri stvari: hoće li Bijela kuća potvrditi sastanak, kakav će biti ton prema Iranu i hoće li Zaljev zatražiti jamstva za vlastitu sigurnost. Paralelno treba pratiti iranske signale o dogovoru koje Trump spominje, ali ne elaborira.

Narodni Reporteri bilježe ovaj rat onako kako je počeo: kao američko-izraelski napad na suvereni Iran, s humanitarnom cijenom u tisućama mrtvih i milijunima raseljenih, te s ekonomskom cijenom koju plaćaju i hrvatski vozači. Nada u kraj rata dolazi kasno. Bolje kasno nego nikad, ali račun već postoji.

Izvor: Jutarnji list / Reuters / Axios.