Gospić: građani traže hitnu sanaciju otpada nakon što je otrov stigao do podzemnih voda

Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" zatražila je hitan početak sanacije lokacije Bilajska 50 u Gospiću, gdje je prema nalazima vještaka zakopano oko 37.000 tona opasnog otpada. Prema njihovom priopćenju, najnovija vještačenja pokazala su da je onečišćenje s odlagališta stiglo do podzemnih voda, a u vodi nizvodno od lokacije utvrđene su povišene vrijednosti PFAS spojeva, takozvanih vječnih kemikalija koje se ne razgrađuju.

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je po nalogu USKOK-a dva vještačenja za spornu lokaciju: osnovni nalaz u ožujku i dopunu u srpnju ove godine. Otpad je zakopan na površini od 14.267 četvornih metara i prosječnoj dubini od tri metra, a sadrži ostatke elektroničkog i medicinskog otpada te plastiku, toliko izmiješane sa zemljom da razdvajanje više nije moguće.

Mjerenja pokazuju da razina ekotoksičnosti višestruko premašuje dopuštenu granicu, dok su u tlu izmjerene koncentracije bakra i do sto puta iznad dopuštenih vrijednosti, kao i znatno povišene razine olova i antimona. Onečišćenje je dokazano najmanje 50 metara izvan same lokacije odlagališta, a stabla uz njegov rub se suše.

Prema dopuni vještačenja iz srpnja, u vodi nizvodno od odlagališta izmjereno je 200,5 nanograma PFAS spojeva po litri, dvostruko iznad granice od 100 nanograma propisane direktivom Europske unije. Uzvodno od lokacije tih spojeva nema, dok su nizvodno potvrđeni na oba mjerna mjesta, s najvišom vrijednošću upravo ondje gdje su vještaci u ožujku najavili da će voda teći.

Iz Građanske inicijative poručuju da se već godinu i pol slušaju iste rečenice o tome da hitno postupanje nije potrebno i da se prvo mora utvrditi ispravan postupak javne nabave. U tom razdoblju, kažu, onečišćenje je prešlo put od odlagališta do podzemne vode.

Od nadležnih institucija inicijativa traži početak sanacije bez čekanja na okončanje rasprave o postupku javne nabave, trajni monitoring tla i podzemnih voda, koordinirano djelovanje svih uključenih tijela te utvrđivanje odgovornosti duž cijelog lanca, od onih koji su otpad dovezli i zakopali do onih koji su izdavali dozvole ili propustili nadzor.

Slučaj Gospić postao je simbol dugogodišnjeg zanemarivanja ekoloških standarda na štetu lokalnog stanovništva i jednog od najvrjednijih vodnih područja Hrvatske. Građani s pravom traže da institucije napokon djeluju brzo i odgovorno, umjesto da se odgovornost i dalje prebacuje s jedne razine vlasti na drugu.